Naslednopravni položaj ostaviočevog bračnog druga po Zakonu o nasleđivanju Srbije

Izvor: Pravopedia

Skoči na: navigacija, pretraga

Sadržaj

Prvi nasljedni red

  • 1. U okviru prvog nasljednog reda bračni drug u osnovi ima isti nasljednopravni položaj kao i ostaviočevi prvostepeni potomci i u načelu se zaostavština dijeli na jednake nasljedne dijelove. Ipak postoji jedan izuzetak kad se nasljedni dio bračnog druga smanjuje:
  • 2. Do smanjenja nasljednog dijela bračnog druga dolazi kada iza ostavioca ostaju djeca koja potiču iz nekog drugog braka ili su vanbračna, tj, djeca kojim nadživjeli bračni drug nije roditelj i kada je imovina nadživjelog bračnog druga (posebna imovina i imovina koju je dobio na osnovu zajedničke tekovine) veća od dijela zaostavštine koju bi dobio u nasljedstvo.
  • 3. U tom slučaju djeca mogu da naslijede do dva puta veći dio od bračnog druga
  • 4. Sud procjenjuje da li je to u opravdanim okolnostima pravično i koliki je keoficijent smanjenja nasljednog dijela bračnog druga.
  • 5. Pri računanju nasljednog dijela se koristi formula (S=ik/Bk*x+Ik, i D=S*k)
  • 6. Pravo predstavljanja je neograničeno u nishodnoj liniji tako da ako je postojalo neko dijete kom bračni drug nije roditelj, a ne može da naslijedi njega može naslijediti njegov potomak.
  • 7. Ukoliko je ostaviočevo dijete punoljetno i dobro situirano, sud neće donijeti odluku o umanjenju nasljednog dijela bračnog druga.

Procesnopravni aspekti smanjenja nasljednog dijela bračnog druga

  • 1. ZON ukazuje na to da ukoliko postoje djeca kojim bračni drug nije roditelj sud treba da ex officio primjenjuje njegove odredbe i da poveća nasljedni dio djece samo u slučaju da su djeca maloljetna ili su punoljetna ali nemaju poslovnu sposobnost.
  • 2. U skladu sa Zakonom o vanpraničnom postupku sud po službenoj dužnosti pazi na prava maloljetnih lica i lica koja nisu sposobna da brinu o svojim pravima.
  • 3. Ako je dijete punoljetno ono može da psotavi odgovarajući zahtjev.
  • 4. Lice koje je učestvovalo u ostavinskom postupku je dužno da zahtjev podnese do pravosnažnosti ostavinskog rješenja.
  • 5. Ako to ne učini može da pokrene parnicu ukoliko je razlog za ponavljanje ostavinskog postupka bio uticao na to da se ne postavi zahtjev.
  • 6. Nasljednik koji nije učesvovao u parnici može u svako doba da u parnici zahtijeva smanjenje nasljedno dijela bračnog druga. Tada povećanje pripada samo onom licu koje je pokrenulo parnicu.

Nasljednopravne posljedice smanjenja nasljednog dijela bračnog druga

  • 1. Nasljedni dio djece se povećava u onoj mjeri u kojoj je umanjen nasljedni dio bračnog druga. Tim se smanjuje i odgovornost bračnog druga za dugove a ostavioca, a srazmjerno se povećava odgovornost djece za dugove ostavioca.
  • 2. Sve isplate koje je bračni drug primio na ime potraživanja prema ostaviočevim sužnicima gube pravni osnov i bračni drug je dužan da sanasljednicima isplati njihovu vrijednost u srazmjeri sa smanjenjem nasljednog dijela.
  • 3. Isporuke legati) koje je ostavilac naložio bračnom drugu se smanjuju srazmerno smanjenju njegovog nasljednog dijela i u istoj mjeri opterećuju njegove sanasljednike. Izuzetak je ukoliko je isporuka na ime bračnog druga i tada je on mora izvršiti. Može se osloboditi ove obaveze ukoliko visina legata prevazilazi vrijednost njegovog umanjenog nasljednog dijela.

Drugi nasljedni red

  • 1. Supružnik dobija ½ zaostavštine što je najviše što bi mogao da dobije u prvom nasljednom redu primjenom redovnih pravila o nasljeđivanju.
  • 2. Može da naslijedi cjelokupnu zaostavštinu ukoliko ostaviočevi roditelji nemaju potomstva ili ne mogi ili neće da naslijede.
  • 3. Nasljedni dio supružnika može da bude povećan, umanjen do ¼ ili smanjen usljed povećanja nasljednog dijela ostaviočevih roditelja.

Povećanje nasljednog dijela supružnika

  • 1. Supružnik koji nema nužnih sredstava za život može da u roku od 1 godine od ostaviočeve smrti, odnosno od dana pravosnažnosti rješenja o proglašenju lica za umrlo, zatraži povećanje svog nasljednog dijela.
  • 2. Sud prilikom donošenja odluke posebno cijeni dužinu trajanja zajednice života, imovinsko stanje i sposobnost za privređivanje supružnika i ostalih nasljednika i vrijednost zaostavštine.
  • 3. Supružnikov dio se po pravilu povećava ustanovljavanjem doživotnog uživanja na cijelini ili dijelu zaostavštine koji je pripadao ostalim nasljednicima.
  • 4. Supružnik i ostali nasljednici mogu da sporazumno dogovore da se doživotno uživanje pretvori u doživotnu rentu. Promjenom okolnosti sud može da donese doluku da ukine doživotno uživanje ili rentu.
  • 5. Ako supružnik umre prije ostvarenja prava na doživotno uživanje ovo pravo neće preći na njegove nasljednike.
  • 6. Ako je zaostavština toliko mala da bi njenom podijelom supružnik zapao u oskudicu onda on može da traži u svojinu cjelokupnu zaostavštinu.

Uslovi za povećanje nasljednog dijela supružnika

  • 1. Prilikom odlučivanja o povećanju nasljednog dijela bračnog druga potrebno je da:
    • 1.1. Bračni drug nema nužnih sredstava za život što se računa sabiranjem supružničke posebne imovine, imovine dobijenom podjelom bračne tekovine i vrijednost nasljednog dijela.
    • 1.2. Sud procjenjuje dužinu trajanja zajednice života
  • 2. Sud takođe procjenjuje i imovinsko stanje sanasljednika tako što se vrijednosti njihove posebne imovine doda vrijednost njihovog nasljednog dijela.

Procesnopravni aspekti povećanja supružničkog dijela

  • 1. Bračni drug mora da podnese zahtjev u roku od 1 godine od ostaviočeve smrti odnosno od dana pravnosnažnosti rješenja kojim je ostavilac proglašen za umrlog.
  • 2. Zahtjev se uvijek podnosi u toku ostavinskog postupka
  • 3. Ukoliko je bračni drug učestvovao u ostavinskom postupku on nema pravo da nakon njega podnese zahtjev za povećanje svog nasljednog dijela čak i kada je postupak trajao manje od godinu dana.
  • 4. Izuzetno, on može da podnese ovaj zahtjev kada je nepodnošenje zahtjeva uzrokovano postojanjem razloga za ponavljanje postupka. Tad se tužba može podići i po isteku materijalnopravnih ali ne i procesnopravnih rokova.
  • 5. Ako bračni drug nije učestvovao u postupku on mora da podnese svoj zahjtev u materijalnopravnom prekluzivnom roku od godinu dana od trenutka otvaranja naslijeđa inače će on, ako je kasnije podnijet, biti odbačen kao neblagovremen.
  • 6. Bračni drug može da usmjeri svoj zahtjev prema jednom, nekoliko ili svim sanasljednicima.
  • 7. Sud je dvostruko vezan zahtjevom: povodom sanasljednika koji su obuhvaćeni zahjevom i povodom obima povećanja koje supružnik traži.
  • 8. Ako je zahtjevom obuhvaćno više sanasljednika sud može da odbije zahtjev prema jednima, a prihvati prema drugima, da jedne više optereti, a druge manje, što sve zavisi od imovinskih prilika svakog konkretnog sanasljednika.

Nasljednopravne posljedica povećanja nasljednog dijela bračnog druga

  • 1. Uspostavljanjem doživotnog uživanja ne dovodi do promjena u nasljednopravnim posljedicama koje su nastale u trenutku delacije te svi nasljednici zajedno odgovaraju za ostaviočeve dugove srazmjerno svom nasljednom dijelu.
  • 2. Pravo na povećanje nasljednog dijela bračni drug ostvaruje putem signularne sukcesije.
  • 3. Pravo na povećanje nasljednog dijela je lično te nenasljedivo.
  • 4. Ukoliko dobije svu zaostavštinu bračni drug će postati u potpunosti odgovoran za dugove ostavioca, a njegovi sanasljednici će ex tunc (retroaktivno) izgubiti nasljedno svojstvo.

Preinačenje i ukidanje doživotnog uživanja

  • 1. Uspostavljanjem doživotnog uživanja supružnik stiče pravo da taj dio zaostavštine koristi (ubira meterijalne i civilne plodove), upotrebljava, daje stvar u zakup ili poslugu itd, ali ne može da stvar otuđi ili da mijenja njenu suštinu. Nasljednicima ostaje samo nuda proprietas i oni stvar ne mogu da koriste
  • 2. Sanasljednici i bračni drug mogu da sklope ugovor kojim bi doživotno uživanje bilo preinačeno u doživotnu rentu koja može da bude robna ili novčana.
  • 3. Renta se novim ugovorom može preinačiti u doživotno uživanje koje može da bude usposavljeno na dobrima različitim od onih na kojima je prvobitno bilo uspostavljeno.
  • 4. Doživotno uživanje ili renta mogu biti ukinuti ukoliko dođe do promjene prilika. Osnovni uslov za to je promjena imovinskog stanja bračnog druga ili sanasljednika (popravka imovinskog stanja bračnog druga ili pogoršanje imovinskog stanja sanasljednika) koje sud procjenjuje.
  • 5. Smatra se da sud može na zahtjev sanasljednika da preinači doživotno uživanje u rentu s tim što bi sud cijenio postojanje promjenjenih prilika koje su nužne za usvajanje zahtjeva.

Smanjenje nasljednog dijela supružnika do ¼ u drugom nasljednom redu

  • 1. Ustanova uvedena u srpsko zakonodavstvo zakonom iz 1995.
  • 2. Moguće ako ostaviočeva nasljeđena dobra čine više od ½ njegove posebne imovine.
  • 3. Ostali nasljednici mogu da u roku od godinu dana od dana ostaviočeve smtri odnosno pravosnažnosti rješenja kojim je proglašen za umrlog da podnesu zahtjev za smanjenje nasljednog dijela bračnog druga do ¼ ako zajednica života između njega i ostavioca nije trajala duže vrijeme.
  • 4. Sud procjenjuje vrijednost ostaviočevih dobara i dužinu trajanja zajednice života.

Uslovi za smanjenje nasljednog dijela bračnog druga do ¼

  • 1. Ostaviočeva nasljeđena dobra čine više od polovine njegove posebne imovine.
    • 1.1. Nasljeđena dobra su ona koja je ostavilac besteretno stekao od svojih krvnih i građanskih srodnika. Posebnu imovinu čine sva ostala ostaviočeva dobra.
    • 1.2. Vrijednost ove dvije grupe dobara se vrši u postupku popisa i procjene zaostavštine. Vrijednost se procjenjuje prema stanju u kom su dobra bila u vrijeme ostaviočeve smrti, a po cijenama koje važe u vrijeme procjene.
  • 2. Dužina trajanja bračne zajednice između ostavioca i bračnog druga treba da bude kratka (oko 3 godine). Treba razlikovati pojam braka od bračne zajednice, jer brak može da traje i nakon prekida bračne zajednice. Zahtjev će biti prihvaćen i ako je brak trajao dug niz godina, ali bračna zajednica nije. Ovo je faktičko pitanje koje sud procjenjuje u svakom konkretnom slučaju.

Procesnopravni aspekti smanjenja nasljednog dijela bračnog druga do ¼

  • 1. Zahtjev se uvijek postavlja u toku ostavinskog postupka i u roku od godinu dana od dana otvaranja nasljeđa.
  • 2. Nasljednik koji je učestvovao u ostavinskom postupku ne može da poslije pravosnažnosti ostavinskog rješenja da podnese zahtjev osim ukoliko nije došlo do ispunjenja uslova za ponavljanje postupka.
  • 3. Nasljednik koji nije učesvovao u postupku može da traži smanjenje podnošenjem tužbe u parničnom postupku u prekluzivnom roku od godinu dana jer će naknadno podnesenu tužba biti odbačena kao neblagovremena.
  • 4. Prilikom određivanja nasljednika koji imaju pravo da traže smanjenje nasljednog dijela bračnog druga sud mora da vodi računa o porijeklu dobara jer je ratio legis ove ustanove povraćaj dobara lozi iz koje su ona ušla u ostaviočevu imovinu. (zahtjev može podnijeti potomak one loze iz koje dobra potiču)

Nasljednopravne posljedice smanjenja

  • 1. Smanjenjem se povećava nasljednički dio onih nasljednika koji su postavili zahtjev.
  • 2. Bračnom drugu ex tunc prestaje nasljedničko svojstvo
  • 3. Sve dovodi do smanjenja odgovornosti bračnog druga za dugove ostavioca, a povećanja odgovornosti nasljednika u čiju korist je smanjenje učinjeno,
  • 4. Pravo na smanjenje nasljednog dijela je nasljedivo i njega mogu da iskoriste nasljednici nasljednika koji ga nije iskoristio u prekluzivnom roku od 6 mjeseci od njegove smrti. O roku sud vodi računa po službenoj dužnosti.

Pravo bračnog druga na izbor

  • 1. Na osnovu zakona bračni drug do pravosnažnosti odluke kojom se rješava po zahtjevu sanasljednika može da bira da li želi da se upusti u raspravu ili da izabere doživotno uživanje na polovini zaostavštine.
  • 2. Zakon ne propisuje formu u kojoj izjava o izboru treba da bude data, ali ona može da prati formu izjave o odricanju od nasljeđa.
  • 3. Izjava koju daje bračni drug sadržio dvije izjave:
    • 3.1. Onu kojom se odriče prava da naslijedi u svojinu, a time i prava na univerzalnu sukcesiju
    • 3.2. Onu kojom umjesto univerzalne bira singularnu sukcesiju, tj. pravo doživotnog uživanja na polovini zaostavštine.
  • 4. Izjava stvara dvije posljedice:
    • 4.1. Pravo ostalih nasljednika da traže smanjenje do ¼ se gasi
    • 4.2. Bračni drug gubi svojstvo univerzalnog sukcesora i postaje singularni sukcesor.
  • 5. Ovo je lično pravo i nenasljedivo je. Ukoliko bračni drug umre prije nego što da izjavu njegovi nasljednici mogu da nasljede samo u svojinu.
  • 6. Izjava ne može da bude data pod uslovom ili rokom, ako bude data smatra se da je data bez uslova ili rokova.
  • 7. Izjava je neopoziva, ali je moguće poništiti ako je data pod prijetnjom, prinudom, prevarom i zabludom.
  • 8. Proteže se i na novopronađenu imovinu.
  • 9. Doživotno uživanje se može preinačiti u doživotnu rentu ukoliko tako dogovore bračni drug i sanasljednici.

Gubitak nasljednog prava bračnog druga

  • 1. Bračni drug prije svega može da izgubi pravo nasljeđivanja usljed razvoda ili poništenja braka jer nestaje relevantna pravna veza između ostavioca i nasljednika te osnov za nasljeđivanje ne može biti zakon već samo ostaviočeva volja.
  • 2. Zakon predviđa tri slučaja u kojima nadživjeli bračni drug može da izgubi pravo nasljeđivanja:
    • a. Ako je ostavilac podnio tužbu za razvod braka a poslije njegove smrti se utvrdi da je tužba bila osnovana. Nasljednici ostavioca mogu da zahtijevaju nastavak postupka koji je otpočeo ostaviočevom tužbom u cilju njegovog završenja u kome će biti utvrđeno da li je ostaviočeva tužba bila osnovana. Ukoliko sud to presudom utvrdi onda će bračni drug ex tunc ostati bez nasljeđa bez obzira čijom krivicom je došlo do brakorazvodnog uzroka.
    • b. Ako je brak oglašen za nepostojeći ili je poništen, poslije delacije,a utvrdi se da je nadživjeli bračni drug od samog osnivanja braka znao za postojanje uzroka. Pravo na podizanje tužbe pripada supruzima i svim licima, uključujući i javnog tužioca, koji imaju neposredan interes za poništenje braka.
    • c. Ako je zajednica života bila trajno prestala krivicom nadživjelog bračnog druga ili u sporazumu sa ostaviocem. Brak koji nije zaključen u cilju zajednice života je ništav. Brak je punovažan kada je nastao, ali je otpao suštinski element – zajednica života. Većina pitanja se svodi na spor oko utvrđivanja činjenica te će sud u postupku utvrditi sve relevantne činjenice s tim da je teret dokazivanja na tužilačkoj strani.

I ZON RS i ZON CG predviđaju iste uslove za gubitak nasljednog prava. Određivanje nasljednog dijela supružnika u slučaju poligmanog braka

  • 1. Domaće pravo je prihvatilo načelo monogamije te nije dozvoljeno sklapanje braka sa više osoba suprotnog pola. Ali su ipak moguće situacije kada će domaći sudovi raspravljati zaostavštinu lica koje je bilo u poligamnom braku:
  • 2. Do stupanja na snagu Osnovnog zakona o braku 1946 na bračne odnose pripadnika muslimanske vjeroispovjeti se primjenjivalo šerijatsko pravo koje je dozvoljavalo muškaricma da se istovremeno ožene sa 4 žene.
  • 3. Osnovni zakon o braku je predviđao da će svi brakovi koji su zasnovani po šerijatskom pravu nastaviti da važe i nakon što osnovni zakon stupi na snagu sa svim svojim posljedicama (građanskopravnim i nasljednopravnim)
  • 4. Po pravilima međunarodnog privatnog prava je moguće da R Srbija bude mjerodavna da raspravlja o pitanjima zaostavišine ostavioca koji dolazi iz države koja dopušta poligamiju ili da takva osoba stekne državljanstvo Srbije.
  • 5. Tada se primjenjuje pravilo šerijatskog prava po kom dio koji bi nasljedila supruga u slučaju monogamnog braka se dijeli na jednake dijelove između supruga u poligamnom braku (2 žene, 5 djece = djeca po 1/6, a žene po 1/12).


Izvori

  • Nasledno Pravo, Oliver Antić, 8. izmenjeno i dopunjeno izdanje, Beograd: Pravni fakultet Univerziteta, Službeni glasnik, 2009
  • Zakon o nasljeđivanju Republike Srpske, Službeni glasnik RS 01/09